subota, 25. travnja 2015.

I ovo se događa; Masovna tučnjava na Hvaru prilikom iseljenja najmoprimca iz poslovnog prostora |

I ovo se događa; Masovna tučnjava na Hvaru prilikom iseljenja najmoprimca iz poslovnog prostora |





ISELJAVANJE NAJMOPRIMCA - STARI GRAD NA HVARU

I ovo se događa; Masovna tučnjava na Hvaru prilikom iseljenja najmoprimca iz poslovnog prostora




Datum objave; 25. travanj 2015./B.D.
Problem neefikasnosti  pravne države najčešće je veoma izražen upravo pri urednom ispunjavanju obveza s osnove najma. Najmoprimci vrlo često, nakon određenog vremena, nastojeći  steći financijsku ili materijalnu  korist za sebe, postanu nemarni i bahati,  najčešće računajući na sporost i nefunkcioniranje pravne države.  U takvim situacijama, zbog neplaćanja najma,  često dolazi i do neprimjerenih ispada,  verbalnog vrijeđanja, pa i fizičkih napada.
U konačnici, rezultat je uvijek jednak, najmoprimac biva iseljen  milom ili silom, uz primjenu samopomoći ili sudskih odluka, a cijelu priču ispuni gorčina zbog  nedostatka osobnog morala najmoprimca, ili zbog  nedostatnosti učinkovitih aparata koji bi brzo i učinkovio  regulirali odnose između najmoprimaca i najmodavaca.
Mnogi najmoprimci nisu svjesni da njihova obaveza teče cijelo vrijeme korištenja prostora.   Prema zakonu, obaveza podmirenja najma prostora/nekretnine teče i nadalje, čak i ako je ugovor o najmu istekao ili  ako je jednostrano raskinut, ukoliko najmoprimac nije u roku od 8 dana napustio prostor nakon isteka roka najma, ili nakon otkaza ugovora o najmu.  Najam se dalje nastavlja  pod istim uvjetima pod kojima je  ugovor o najmu   bio i prije  sklopljen, bez obzira što između stranaka nije sklopljen novi ugovor.  Uz to, najmoprimac je obvezan najmodavcu naknaditi i svu nastalu štetu koju je prouzrokovao svojim nezakonitim ponašanjem. 
Iseljenje najmoprimca u Starom Gradu na Hvaru 
Nedavno je u  Starom Gradu na Hvaru došlo do masovne tučnjave, nakon koje je sedam osoba zatražilo liječničku pomoć. Do sukoba je došlo nakon cjelodnevne napetosti oko promjene korisnika prostora na starogradskoj rivi u kojem je smješten jedan kafić.
Najprije je policiju tijekom dana nazvala trenutna korisnica prostora te prijavila oštećenje inventara. Potom su se policiji sa kaznenim prijavama za prijetnju javili sin vlasnika prostora i novi najmoprimac. Problem je, čini se, ispao jer korisnica koja nije plaćala prostor, iz njega nije željela izaći.
Na koncu je situacija eskalirala masovnom tučnjavom koju je prekinula policija.

Cijeli  dan  protekao je  u intervenciji policajaca i okupljanju većeg broja ljudi, a događaj  je završio tako što je sedam osoba lakše ozlijeđeno te su podnesene i tri kaznene prijave!
Ovoj “barufi” prethodio je potez 59-godišnjeg Jordana Deletisa, koji je u očev prostor od 80-ak kvadrata, gdje se sada nalazi ugostiteljski objekt “Il Teatrino”, želio useliti novog najmoprimca, poznatog hvarskog ugostitelja i vlasnika etabliranog restorana “Pinetta”, 49-godišnjeg Jurka Dragičevića.
No, taj prostor već pet godina u najmu ima 32-godišnja Helena Šepl, koja zajedno sa svojim roditeljima Adelom i Davorinom te bratom Markom tuvodi posao.
– Helena i njezina majka Adela su se u ponedjeljak oko 20 sati zabarikadirale ispred objekta, skrivajući se iza stvari koje sam ja tog jutra u pratnji zaštitara i policije izbacio iz restorana. Izbacio sam im stvari po institutu samopomoći jer drugačije nisu htjeli predati objekt, a o svemu sam prethodno obavijestio policiju i angažirao sam zaštitare.
“Kad su vidjeli što meni i Dragičeviću cijeli dan radi ova obitelj, da su mi čak došli uznemiravati 90-godišnjeg oca Jurja i da je Adela laktovima razbila dva stakla na ulaznim vratima restorana te mi govorila kako će mi biti otkinuta ruka, spontano se ispred restorana okupilo tridesetak građana.
Njih dvije imale su svaka po jednu bocu u ruci i prolijevale su solnu kiselinu na te ljude. Mene su polile po licu i nogama, a uništile su mi i jaknu.
Petero ljudi zatražilo je liječničku pomoć, a dvoje je ostalo na Hitnoj pomoći primati infuziju” – za Slobodnu Dalmaciju rekao je  Jordan Deletis.
On je s Helenom Šepl, kako nam kaže, prije pet godina potpisao ugovor o najmu prostora na pet godina, koji je istekao 15. ožujka ove godine.
– Potpisali smo ugovor s obvezom da mi Šepl plaća mjesečni najam od 1000 kuna i da pokriva sve troškove struje i vode.
Dobio sam protiv Šeplovih nepravomoćnu presudu Općinskog suda u Starom Gradu, koja je sada na Županijskom sudu u Splitu i čeka se njezina pravomoćnost.  Jednostavno sam lošeg najmoprimca htio zamijeniti kvalitetnim.
Tri puta sam obitelji Šepl, u kojoj glavnu riječ vodi njihova majka Adela, poštom dostavljao obavijest o isteku najma, čak sam je zalijepio na restoranu i njihovoj kući.
Znači, oni su znali sve što ja namjeravam učiniti s objektom jer nisu ispunjavali ugovor, ali nisu htjeli izići – govori nam Deletis, te ističe da su on i Jurko Dragičević na kraju otišli u Policijsku postaju Hvar i podnijeli kaznene prijave.
Helena Šepl šokirana je ovom akcijom mještana Staroga Grada i decidirano tvrdi da ona i majka nisu polijevale ljude nikakvom kiselinom.
– To je bila razularena rulja koja je iz kafića donijela sve što je mogla ponijeti, boce, predmete i komade namještaja, i sasvim je moguće da su se ozlijedili dok su sve te tekućine i sadržaje bacali na mene i na moju majku Adelu.
Moju 55-godišnju majku nabili su leđima na staklena vrata. Leđa su joj sva modra od udaraca, obje su joj noge pune hematoma, a na mene, ženu od 50 kilograma, bacili su dio plinskog štednjaka.  U noći s nedjelje na ponedjeljak desetak je lokalnih momaka, među kojima je i moj bivši prijatelj koji je dolazio kod mene u Firencu, doslovce počupalo sve stvari iz lokala, vrijedne oko milijun kuna.
Izbacili su iz objekta dva ledomata, tri hladnjaka, dva plinska štednjaka, dvije perilice za suđe, inventar, ma sve što smo pet godina mukotrpno stjecali.
Posebno na kraju ističe da lokalna policija nije učinila ništa da spriječi devastaciju njezina objekta i štetu od milijun kuna, te da ni nju ni njezinu majku nije zaštitila od napada tridesetoročlane skupine.
izvor; slobodnadalmacija.hr

nedjelja, 19. travnja 2015.

FARSA ŽIVOG ZIDA; Dok osnivač Živog zida Ivan Pernar organizira prosvjede protiv bankara i tajkuna, članovi njegove obitelji obavljaju poslove za banke i MUP






Fhttp://hrnews.hr/farsa-zivog-zida-dok-osnivac-zivog-zida-ivan-pernar-organizira-prosvjede-protiv-bankara-i-tajkuna-clanovi-njegove-obitelji-obavljaju-poslove-za-banke-i-mup/

FARSA ŽIVOG ZIDA; Dok osnivač Živog zida Ivan Pernar organizira prosvjede protiv bankara i tajkuna, članovi njegove obitelji obavljaju poslove za banke i MUP

od  - 





Foto: Facebook
Dok osnivač Živog zida Ivan Pernar organizira prosvjede protiv bankara i tajkuna, članovi njegove obitelji, vodeći privatne tvrtke obavljaju poslove za banke i MUP.
Hrvoje Pernar, mag. Ing. aedif., viši građevinski inspektor zaposlen u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja, član Stručnog odbora Hrvatske platforme za smanjenje rizika od katastrofa direktor je tvrtke „Toplo i friško“ d.o.o. za trgovinu i usluge. Osnivač društva „Toplo i friško“ d.o.o. je tvrtka HILA d.o.o., koja je opet u vlasništvu članova obitelji Pernar. Direktor HILA d.o.o. je Laura Pernar, sestra osnivača političke stranke i aktivističke organizacije Živi zid Ivana Pernara. Na njezinom   poslovnom profilu stoji da joj je profesija između ostalog i bankarstvo.
Tvrtka HILA d.o.o. registrirana je za održavanje poslovnih i stambenih prostora, trgovinu, uvoz-izvoz, usluge. U početku njezinog djelovanja, sve do 2008. godine direktor tvrtke bio je Hrvoje Pernar, a potom je zastupanje prepustio kćerki Lauri. Naime, Hrvoje Pernar direktor je i osnivač još i tvrtke Faktor HRC d.o.o. registrirane za pripremanje hrane i pružanje usluga prehrane, pripremanje i usluživanje pića i napitaka, pružanje usluga smještaja, pripremanje hrane za potrošnju na drugom mjestu (catering), kupnja i prodaja robe, obavljanje trgovačkog posredovanja na domaćem i inozemnom tržištu, zastupanje inozmenih tvrtki, stručni poslovi prostornog uređenja, projektiranje, građenje, uporaba i uklanjanje građevine, nadzor nad gradnjom, čišćenje svih vrsta objekata, pranje i kemijsko čišćenje tekstila i krznenih proizvoda.   Tako Pernar istovremeno sa obavljanjem državne službe u ministarstvu graditeljstva, vlasnik je i direktor dvije privatne tvrtke koje se bave djelatnošću vezanom uz istu djelatnost koju obavlja i u ministarstvu graditeljstva (građevinski inspektor i nadzor), krši Zakon o državnim službenicima i u sukobu je interesa.
Na web stranici trgovačkog društva   HILA d.o.o. stoji da je to tvrtka koja uspješno posluje 22 godine u svojoj osnovnoj djelatnosti – čišćenje svih vrsta objekata. Osim ugovornih klijenata kao što su Partner Banka d.d., Metroholding d.d., Roland o Berger, McKinsey & Company, Teb Inženjering, Teb Informatika, HPC-SPG i ostali za koje već preko dvanaest godina ova tvrtke vrši dnevno čišćenje uredskih prostora, HILA se može pohvaliti sa uspješno odrađenim ostalim poslovima a posebno izdvaja:   specijalno pranje i poliranje stakla na zgradi MUP-a u Henzelovoj ulici (prilikom adaptacije i uređenja zgrade), pranje aluminijske fasade, svih staklenih površina i aluminijskih roleta na 6. paviljonu Agronomskog fakulteta u Zagrebu, čišćenje visokotlačnim sistemima Stadiona NK Dinamo, građevinsko čišćenje i završno čišćenje Rotonda Centra i ostali kvalitetno odrađeni poslovi na privatnim rezidencijama i objektima. Tvrtka HILA d.o.o. između ostalih poslova bavi se i iznajmljivanjem apartmanskog smještaja.




Foto: Facebook
Foto: Facebook

DRŽAVNA SLUŽBA ILI PRIVATNI BIZNIS
Nedavno je u medijima bilo aktualno pitanje o moralnosti državnih službenika koji uporedo s javnom službom obavljaju i privatni biznis. Sasvim je logično zaključiti da osobe koje su zaposlene u državnim službama, a uz to još i surađuju sa Vladom RH, (u slučaju Hrvoja Pernara koji je zaposlen u Ministarstvu građevinarstva, cijela je Vlada RH član Stručnog odbora Hrvatske platforme za smanjenje rizika od katastrofa) da imaju veću pogodnost i lakšu mogućnost sklapanja unosnih i sigurnih poslova, jer su vrlo blizu kada se ti poslovi dodjeljuju.   Stoga su svi koji o tome odlučuju jednoglasni; državni dužnosnici i službenici trebaju se odlučiti – privatni biznis ili rad za javno dobro, odnosno državu.
Između ostalih, Istaknula je to i Davorka Budimir, predsjednica TIH-a komentirajući slučaj Damira Cimera koji je savjetnik ministrice Milanke Opačić za outsourcing te vlasnik tvrtke Calesco d.o.o. Ta je tvrtka, među ostalim, registrirana za poslove čišćenja te savjetovanje pravnih osoba glede strukture kapitala i poslovne strategije. Kao državni službenik Cimer po zakonu ne smije biti vlasnik trgovačkog društva u području djelatnosti koje je povezano s poslovima iz djelokruga tijela u kojem je zaposlen.
Dakle, ni Hrvoje Pernar, kao službenik Ministarstva graditeljstva, prema Zakonu o državnim službenicima ne smije istovremeno biti vlasnik i direktor trgovačkog društva Faktor HRC d.o.o. koje između ostalih obavlja poslove prostornog uređenja, projektiranje, građenje, uporaba i uklanjanje građevine, nadzor nad gradnjom, čišćenje svih vrsta objekata.
SUKOB INTERESA
Zabrana otvaranja obrta ili osnivanja pravne osobe
Članak 32.
Državnom službeniku nije dozvoljeno otvaranje obrta ili osnivanje trgovačkog društva ili druge pravne osobe u području djelatnosti na kojem je zaposlen kao državni službenik, odnosno u području djelatnosti koje je povezano sa poslovima iz djelokruga tijela u kojem je zaposlen.